Početna IZLOŽBE STRAST • LJUBAV • FOTOGRAFIJA • RIJEKA

STRAST • LJUBAV • FOTOGRAFIJA • RIJEKA

Fotografije na riječkom Korzu od  27. 7.  do  9. 9. 2016.

POZIVNICA STRAST - LJUBAV - FOTOGRAFIJA - RIJEKA 2016.

Fotoklub Rijeka je u suradnji s Gradom Rijeka postavio fotografije na riječkom Korzu, a njen drugi dio izložen je u Galeriji Principij.  Fotografije su iz arhive Fotokluba i birane su one koje temom i sadržajem interpretiraju motive našega grada i motive mora. Ima ih  iz ranih 50-ih godina  pa sve do najnovijih snimaka, od prije nekoliko dana. Ukupno je izloženo 93 fotografije od 76 autora među kojima su najznačajnija imena iz povijesti riječke fotografije. Ovo je retrospektiva u malom i svojevrsni hommage  gradu u kojem živimo i djelujemo kao najstarija fotografska  udruga u kontinuitetu od ranih 30-ih godina prošlog stoljeća pa do danas.   Izložba na Korzu otvorena je do 9. rujna 2016.

Ovo je izloženo u Galeriji Principij od 3. do 19. 8. 2016.

Popis autora i fotografija izloženih u Galeriji Principij:

  1. Ana Bajek, Učka,  2013.
  2. Boris Pajkurić, Jedrilica
  3. Damjan Jelenović, Periculo, 2015.
  4. Dario Dorčić, Nebu pod oblake, 2015.
  5. Dario Jurjević, Brod je u portu… on isto, 2014.
  6. Erika Peran, U prolazu, 2016.
  7. Ervin Debeuc, Ukrštena snaga,
  8. Fernando Soprano, Mreže
  9. Gordana Kvajo, Intermezzo, 2014.
  10. Igor Brajdić, Dome slatki dome 1, 2015.
  11. Ines Habereiter, Nonotova barka,  2015.
  12. Ines Dežulović, Prvić, 2016.
  13. Ingrid Prokop, Riječka luka, 2010
  14. Ingrid Jerković, Suživot, 2015.
  15. Irena Marić, Glad, 2015.
  16. Ivan Čule, U očekivanju vesala, 2016.
  17. Ivana Čohar, Ješka života, 2014.
  18. Ivo Kontuš, Kapitel u cvatu, 1954.
  19. Jadranka Herak, Uredno vezane, 2013.
  20. Jan Mastrović, Riječka luka, 2016.
  21. Kristijan Barbić, Grafiti, 2015.
  22. Lana Ulčer, Spremne na osmijeh, 2014.
  23. Linda Blažić Mirošević, Sam, 2013.
  24. Livio Smilović, Dizalice i sport, 2015.
  25. Luka Greblo, Remont, 2015.
  26. Marie Kinkela, Uz more, 2015.
  27. Matea Mirošević, Mill
  28. Mirko Menalo, Bonaca 4
  29. Mirna Bartolić, Gužva na ulazu
  30. Miro Dežulović, Hartera
  31. Neda Čamić, Noir na suncan dan
  32. Pavao Toth, Rijeka
  33. Petra Zaverski, Terminal
  34. Roma Đurić, Maslina
  35. Sandra Končarević, Grafiti
  36. Sanja Komadina, Rijeka II
  37. Staša Sobolevski, Kamo dalje 2
  38. Tamara Brnelić, Pozornica
  39. Thea Pavlin, Luka (1), 2015.
  40. Vladimir Lončarić, Jutarnji trening, 2015.
  41. Zdenko Sila, Ritam, 1956.
  42. Željko Valjak, Šetnja, 2016.
  43. Zoran Mirošević, Kiša, 2013.
  44. Zvonimir Tomac, Skulptura,

Ovako to izgleda na Korzu

STRAST • LJUBAV • FOTOGRAFIJA • RIJEKA

Hobistička fotografija, fotografija koja se radi iz strasti, fotografija kao stvaralačka nadopuna dnevnoj dozi života prisutna je od svojih početaka do danas. S ovom novom digitalnom tehnologijom možemo slobodno reći da je fotografija danas neizbježna. Štoviše,  poželjni je, općeprihvaćeni, lako dostupni dnevni sadržaj. Ona se i danas najčešće radi iz ljubavi, iz  strasti.

Ustvari, fotografija je i nastala, kao i štošta još drugoga u životu,  iz znatiželje i prvi su autori, utemeljitelji ovoga novog medija, bili vizionari, entuzijasti koji su fotografiju shvaćali kao stvaralačku platformu. Kako se zanimanje za fotografiju širilo,  tako su se počele formirati prve interesne fotografske grupe, sekcije pri nekim većim organizacijama ili društvima različitih provenijencija. Ta ideja stvaranja,  ideja hobističke fotografije po prvi se put u Rijeci  javlja u Društvu prirodnih znanosti osnivanjem fotosekcije 1897. godine. I kada se članstvo omasovilo, a produkcija bivala bogatija,  sekcije su se iz matičnih društava izdvajale i formirale u samostalne fotoklubove.

Tako je i Fotoklub Rijeka nastao iz fotosekcije Planinarskog društva Velebit – podružnica Sušak,  davnih tridesetih godina prošloga stoljeća i sve do današnjih dana kontinuirano djeluje afirmirajući fotografsko stvaralaštvo i fotografske autore s ovoga područja.

Danas se Fotoklub Rijeka sa svojim stručnim radom i programskim konceptom profilirao u ozbiljnu instituciju  koja je prevladala hobističku platformu i sasvim ozbiljno i kompetentno djeluje u svim aspektima fotografskoga stvaralaštva. Javnim je radom Klub izrastao u referentni centar za fotografsko stvaralaštvo na širemu  području.

Osnovali smo Galeriju Principij s vrlo dinamičnim izlagačkim programom. Formirali smo Sekciju mladih  i Sekciju ljubitelja analogne fotografije. Svim je našim posjetiteljima na raspolaganju bogata biblioteka fotografskih izdanja te muzejska zbirka fotografske opreme i pribora. Redovno održavamo osnovnu školu fotografije. Dakle, slobodno možemo ustvrditi da se Fotoklub Rijeka ovakvom organizacijskom strukturom i programom   transformirao u  centar za kulturu fotografske slike.

Djelujemo i stvaramo u ovomu  gradu već desetljećima i zato je ova izložba temom i motivima mala posveta Rijeci i moru. Ovo je samo mali izbor iz bogate arhive Kluba koja se namnožila u minulim desetljećima djelovanja.

Borislav Božić, prof.

Komentari su zatvoreni.