PRIČA O RIJEČKOJ FOTOGRAFIJI
Mala retrospektiva Fotokluba Rijeka
Celje, galerija Železarskega muzeja u Teharju
Fotografija nije luksuz već društvena potreba[1]
RETROSPEKTIVA FOTOKLUBA RIJEKA
Prilozi za povijest riječke fotografije
Hobističku ili amatersku fotografiju u Rijeci možemo pratiti od osnivanja prve fotografske sekcije krajem 19. stoljeća. Sve je počelo u subotu, 9. siječnja 1897. godine kada je na poticaj sjajnog profesora fizike Petera Salchera i Sándora Alexandera Rieglera, ravnatelja Mađarske gimnazije u Rijeci, osnovana fotografska sekcija u Klubu prirodnih znanosti. To je početak amaterske fotografije u Rijeci i do danas se ta povijesna i vremenska spirala ne prestaje razvijati. Već nakon nekoliko godina prestaje rad Kluba prirodnih znanosti pa tako i fotografske sekcije. Već negdje u isto to vrijeme, u prvim decenijama dvadesetog stoljeća, osniva se Planinarsko društvo Velebit, Podružnica Sušak pri kojoj se formira i fotografska sekcija.
U svim godišnjim izvještajima iz toga vremena, a koje prenosi Hrvatski planinar, glasilo Hrvatskoga planinarskog društva, upravo se ova fotosekcija ističe kao najaktivnija. U nekoliko navrata njezini članovi pokušavaju osnovati zaseban i samostalan fotografski klub. Nošeni jakom željom udruživanja uspjeli su prikupiti inicijalna sredstva i formirati laboratorij za izradu fotografija pa su se 26. siječnja 1939. godine u 21 sat sastali u zgradi broj 13 /Sokolsko društvo/ u Ružićevoj ulici i održali osnivačku Skupštinu. Skupština je završila s radom u 21.40 i osnovan je Fotoklub Sušak. Članovi novoosnovanog Kluba imaju izlagačkoga i organizacijskoga iskustva iz fotosekcije Planinarskog društva Velebit, pa su tako već sljedeće godine u suradnji s Opera Nazionale Dopolavoro organizirali 1. međugradsku izložbu umjetničke fotografije Sušak – Fiume.
Nakon Drugoga svjetskog rata udružuju se svi fotografski entuzijasti sada ujedinjenoga grada i pokreću rad Fotokluba Rijeka. Već 1951. godine organiziraju 1. klupsku izložbu umjetničke fotografije Fotokluba Rijeka u prostorijama Fotocentra Rijeka. Fotocentar je inače bio trgovina fotoopreme i drugih fotografskih potrepština na Korzu, a u kojoj je radio Fernando Soprano.
Pedesetih i šezdesetih godina zaredale su se važne izložbe u organizaciji Fotokluba Rijeka, a takva je na primjer bila i međunarodna izložba More. Sudjelovanje stranih autora na ovim izložbama pozitivno je utjecalo na domaću fotografsku scenu. Sedamdesete i osamdesete godine vrlo su plodonosne i autorski raznorodne. U tim godinama formirali su se autori koji su po svom opusu važni u kontekstu hrvatske fotografije, a njihova kreativna spirala osluškuje i diše europske vjetrove.
Klub se preko devedesetih godina održava sve do trećeg milenija kroz nekoliko izložbi i redovan klupski rad.
Danas se Fotoklub Rijeka stručnim radom i programskim konceptom profilirao u ozbiljnu instituciju koja je prevladala hobističku platformu i sasvim ozbiljno i kompetentno djeluje u svim aspektima fotografskoga stvaralaštva. Svojim javnim djelovanjem formirao se u referentni centar za fotografsko stvaralaštvo na širem području.
Vrijednost Kluba je što okuplja sve dobne skupine. U radu ne pravimo distinkciju između profesionalne i hobističke fotografske platforme, već promatramo fotografiju kroz kategoriju dobroga i lošega stvaralaštva. Pokrenuli smo Festival riječke fotografije PHOTORI, te Festival fotografije za mlade Život je lijep koje već niz godina provodimo.
U našem prostoru djeluje Galerija Principij, Sekcije mladih i Sekcija ljubitelja analogne fotografije. U Galeriji Principij smještena je fotografska biblioteka te muzejska zbirka fotografske opreme i pribora. Tijekom jedne godine realiziramo preko četrdeset različitih programa kao što su izložbe, predavanja, radionice itd. Zbog naše programske raznolikosti i stvaralačke otvorenosti, posjećenost našim programima je velika, a članovi Kluba su nam iz cijele Hrvatske te Njemačke, Rusije i Amerike.
Predsjednik Kluba:
Borislav Božić, prof.
[1] Slogan iz kataloga 1. Klubske izložbe umjetničke fotografije Fotokluba Rijeka, 1951. godina
Za ovu izložbu odabrao sam 55 fotografija između nekoliko tisuća koje čine bogatu i povijest i arhivu Fotokluba Rijeka. One svjedoče kontinuitet aktivnosti našeg Kluba od 30-ih godina prošlog stoljeća pa sve do danas kroz impresivne kompozicije raznovrsnih motiva u crno-bijelom registru.
Popis autora i izloženih fotografija:
- Anić Nebojša, Rijeka, 2015.
- Batory Mladen, Živjeli, 1980.
- Benković Josip, Posljednji posjetilac, 60-e godine 20. stoljeća
- Blažić Mirošević Linda, Sam, 2013.
- Božić Borislav, Iz ciklusa More, 2013.
- Broz Vanda, Na remontu, 60-e godine 20. stoljeća
- Čamić Neda, Strukture, 2013.
- Černelić Želimir_Radnik 76, 1976.
- Debeuc Ervin, Sezona 56. 1956.
- Dežulović Miro, Luka Rijeka, Silos, 2014.
- Dorčić Dario, Tišina, 1981.
- Dorčić Dario, Usamljenost, 2017.
- Emili Igor, Svijetli trenutak 1955.
- Gasparini Ante, Slovenski pejzaž, 1955.
- Giovanelli Ivan, Rano u jutro, 1957.
- Glušica Đoko, U svom svijetu, 2017
- Herak Jadranka, Raspjevana mladost
- Hreljanović Viktor, Dogovor, Kostrena, Urinj 1970
- Ivičić Gordana, Bez riječi, 216.
- Jerković Ingrid, Isplovilo se, 2016
- Jurčić Željko, Torpedo in,
- Jurjević Dario, Brod je u portu…on isto, 2014.
- Kovačević Filip, Ličioci i sjene, 1967
- Kramaršić Tino, Kola 1955
- Kukurin Branko, Čitajte Kamova, 1981.
- Kvajo_Gordana, Intermezzo, 2014.
- Legović Rebeka, Kampus Trsat, 2017
- Maričić Veljko, Jutarnja toaleta, 1956.
- Milekić Đoko, Poslednje svjetlo, 1974.
- Milekić Đoko, Samotnici s Pećina, 1971.
- Mirošević Zoran, Na marendi, 2015.
- Ostojić Borislav, Rastanak, 1974
- Pajkurić Boris, Tri generacije, 1964.
- Pajkurić Boris, Tunera, 1939.
- Pavić Krešimir, Oblo, 1973.
- Pavić Slavka, Sa izložbe, 2006.
- Pavlin Thea, Dok ne pada, 2016.
- Peč Maks, Podne, 1956.
- Peran Erika, Par, 2016.
- Petković Savo, Kompozicija 1958
- Rački Neda, B4, 2012.
- Rogić Tanja Mir 2011
- Sila Zdenko, Bistro more, 1954.
- Silić Dean, Bazilisk nad Rijekom, 2012.
- Skočić Bruno, Bez naslova, oko 1975.
- Smokvina Abdon, Vrše, 1957
- Soprano Fernando, Dettaglio, 1955.
- Škrobonja Ante, Dječak iz ulice Grisia, 1984.
- Tatjana Travica, Šetnja nebom, 2013.
- Tomulić Aleksandar, U koraku
- Toth Pavao, Teška vremena, 2016.
- Trostin Andrej, Na Torpedu_ 26_12_2014
- Vukmanović Vojko, Među divovima, 50-e godine 20. stoljeća
- Zuanni Andrea, Čovjek sa sladoledom, 1976.
- Zuanni Ljiljana, Jesen, 1973.
- Trostin Andrej, Na Torpedu, 2014