PRIČA O RIJEČKOJ FOTOGRAFIJI

PRIČA O RIJEČKOJ FOTOGRAFIJI

Mala retrospektiva Fotokluba Rijeka

Celje, galerija Železarskega muzeja u Teharju



Fotografija nije luksuz već društvena potreba[1]

 

RETROSPEKTIVA FOTOKLUBA RIJEKA

Prilozi za povijest riječke fotografije

Hobističku ili amatersku fotografiju u Rijeci možemo pratiti od osnivanja prve fotografske sekcije krajem 19. stoljeća.  Sve je počelo u subotu,  9. siječnja 1897. godine kada je na poticaj sjajnog profesora fizike Petera  Salchera  i Sándora Alexandera Rieglera, ravnatelja Mađarske gimnazije u Rijeci, osnovana fotografska sekcija u Klubu prirodnih znanosti. To je početak amaterske fotografije u Rijeci i do danas se ta povijesna i vremenska spirala ne prestaje razvijati.  Već nakon nekoliko godina prestaje rad Kluba prirodnih znanosti pa tako i fotografske sekcije. Već negdje u isto to vrijeme, u prvim decenijama dvadesetog stoljeća, osniva se Planinarsko društvo Velebit, Podružnica Sušak pri kojoj se formira i fotografska sekcija.

U svim godišnjim izvještajima iz toga vremena, a koje prenosi Hrvatski planinar, glasilo Hrvatskoga planinarskog društva, upravo se ova fotosekcija ističe kao najaktivnija. U nekoliko navrata njezini članovi  pokušavaju osnovati zaseban i samostalan fotografski klub. Nošeni jakom željom udruživanja uspjeli su prikupiti inicijalna sredstva i formirati laboratorij za izradu fotografija pa su se 26. siječnja 1939. godine u 21 sat sastali u zgradi broj 13 /Sokolsko društvo/ u Ružićevoj ulici i održali osnivačku  Skupštinu. Skupština je završila s radom u 21.40 i osnovan je Fotoklub Sušak. Članovi novoosnovanog Kluba imaju izlagačkoga i organizacijskoga iskustva iz fotosekcije Planinarskog društva Velebit, pa su  tako već sljedeće godine u suradnji s Opera Nazionale Dopolavoro organizirali 1. međugradsku izložbu umjetničke fotografije Sušak – Fiume.

Nakon Drugoga svjetskog rata udružuju se svi fotografski entuzijasti sada ujedinjenoga grada i pokreću rad Fotokluba Rijeka. Već 1951. godine organiziraju 1. klupsku izložbu umjetničke fotografije Fotokluba Rijeka u prostorijama Fotocentra Rijeka. Fotocentar je inače bio trgovina  fotoopreme i drugih fotografskih potrepština na Korzu, a  u kojoj je radio Fernando Soprano.

Pedesetih i šezdesetih godina zaredale su se važne  izložbe u organizaciji Fotokluba Rijeka, a takva je na primjer  bila i međunarodna izložba More. Sudjelovanje stranih autora na ovim izložbama pozitivno je utjecalo na domaću fotografsku scenu. Sedamdesete i osamdesete godine vrlo su plodonosne i autorski raznorodne. U tim godinama formirali su se autori koji su po svom opusu važni u kontekstu hrvatske fotografije,  a njihova kreativna spirala osluškuje i diše europske vjetrove.

Klub se preko devedesetih godina održava sve do trećeg milenija kroz nekoliko izložbi i redovan klupski rad.

Danas se Fotoklub Rijeka stručnim radom i programskim konceptom profilirao u ozbiljnu instituciju  koja je prevladala hobističku platformu i sasvim ozbiljno i kompetentno djeluje u svim aspektima fotografskoga stvaralaštva. Svojim javnim djelovanjem formirao se u referentni centar za fotografsko stvaralaštvo na širem području.

Vrijednost Kluba je što okuplja sve dobne skupine. U radu ne pravimo distinkciju između profesionalne i hobističke fotografske platforme, već promatramo fotografiju kroz kategoriju dobroga i lošega stvaralaštva. Pokrenuli smo Festival riječke fotografije PHOTORI, te Festival fotografije za mlade Život je lijep koje već niz godina provodimo.

U našem prostoru djeluje  Galerija Principij, Sekcije mladih i Sekcija ljubitelja analogne fotografije. U  Galeriji Principij smještena  je  fotografska biblioteka  te muzejska zbirka fotografske opreme i pribora. Tijekom jedne godine realiziramo preko četrdeset različitih programa kao što su izložbe, predavanja, radionice itd. Zbog naše programske raznolikosti i stvaralačke otvorenosti, posjećenost našim programima je velika, a članovi  Kluba su nam iz cijele Hrvatske te Njemačke, Rusije i Amerike.

Predsjednik Kluba:

Borislav Božić, prof.

[1] Slogan iz kataloga 1. Klubske izložbe umjetničke fotografije Fotokluba Rijeka,  1951. godina

Za ovu izložbu odabrao sam 55 fotografija između nekoliko tisuća koje čine bogatu i povijest i arhivu Fotokluba Rijeka. One svjedoče  kontinuitet aktivnosti našeg Kluba od 30-ih godina prošlog stoljeća pa sve do danas kroz impresivne kompozicije raznovrsnih motiva u crno-bijelom registru.

Popis autora i izloženih fotografija:

  1. Anić Nebojša, Rijeka, 2015.
  2. Batory Mladen, Živjeli, 1980.
  3. Benković Josip, Posljednji posjetilac, 60-e godine 20. stoljeća
  4. Blažić Mirošević Linda, Sam, 2013.
  5. Božić Borislav, Iz ciklusa More, 2013.
  6. Broz Vanda, Na remontu, 60-e godine 20. stoljeća
  7. Čamić Neda, Strukture, 2013.
  8. Černelić Želimir_Radnik 76, 1976.
  9. Debeuc Ervin, Sezona 56. 1956.
  10. Dežulović Miro, Luka Rijeka, Silos, 2014.
  11. Dorčić Dario, Tišina, 1981.
  12. Dorčić Dario, Usamljenost, 2017.
  13. Emili Igor, Svijetli trenutak 1955.
  14. Gasparini Ante, Slovenski pejzaž, 1955.
  15. Giovanelli Ivan, Rano u jutro, 1957.
  16. Glušica Đoko, U svom svijetu, 2017
  17. Herak Jadranka, Raspjevana mladost
  18. Hreljanović Viktor, Dogovor, Kostrena, Urinj 1970
  19. Ivičić Gordana, Bez riječi, 216.
  20. Jerković Ingrid, Isplovilo se, 2016
  21. Jurčić Željko, Torpedo in,
  22. Jurjević Dario, Brod je u portu…on isto, 2014.
  23. Kovačević Filip, Ličioci i sjene, 1967
  24. Kramaršić Tino, Kola 1955
  25. Kukurin Branko, Čitajte Kamova, 1981.
  26. Kvajo_Gordana, Intermezzo, 2014.
  27. Legović Rebeka, Kampus Trsat, 2017
  28. Maričić Veljko, Jutarnja toaleta, 1956.
  29. Milekić Đoko, Poslednje svjetlo, 1974.
  30. Milekić Đoko, Samotnici s Pećina, 1971.
  31. Mirošević Zoran, Na marendi, 2015.
  32. Ostojić Borislav, Rastanak, 1974
  33. Pajkurić Boris, Tri generacije, 1964.
  34. Pajkurić Boris, Tunera, 1939.
  35. Pavić Krešimir, Oblo, 1973.
  36. Pavić Slavka, Sa izložbe, 2006.
  37. Pavlin Thea, Dok ne pada, 2016.
  38. Peč Maks, Podne, 1956.
  39. Peran Erika, Par, 2016.
  40. Petković Savo, Kompozicija 1958
  41. Rački Neda, B4, 2012.
  42. Rogić Tanja Mir 2011
  43. Sila Zdenko, Bistro more, 1954.
  44. Silić Dean, Bazilisk nad Rijekom, 2012.
  45. Skočić Bruno, Bez naslova, oko 1975.
  46. Smokvina Abdon, Vrše, 1957
  47. Soprano Fernando, Dettaglio, 1955.
  48. Škrobonja Ante, Dječak iz ulice Grisia, 1984.
  49. Tatjana Travica, Šetnja nebom, 2013.
  50. Tomulić Aleksandar, U koraku
  51. Toth Pavao, Teška vremena, 2016.
  52. Trostin Andrej, Na Torpedu_ 26_12_2014
  53. Vukmanović Vojko, Među divovima, 50-e godine 20. stoljeća
  54. Zuanni Andrea, Čovjek sa sladoledom, 1976.
  55. Zuanni Ljiljana, Jesen, 1973.

Komentari su zatvoreni.