IZLOŽBA FOTOGRAFKINJE 2020.

Katalog-Fotografkinje-2020.-1 Preuzmi

GALERIJA PRINCIPIJ

7. – 14. 3. 2020.

Na ovogodišnjoj klupskoj izložbi Fotokluba Rijeka povodom Međunarodnog dana žena i ovoga puta fokus je rezerviran samo za fotografkinje. Na natječaj se odazvalo 101 autorica sa 584 fotografijom. Izložbom se prezentira njihovo stvaralaštvo te nam se na njoj autorice predstavljaju sa jednom fotografijom, izuzev nekolicine autorica koje su predstavljene sa više radova, što je rezultat iznimne kvalitete predočenih ostvarenja. Ove godine nagrada za najbolju fotografiju dodijeljena je jednoj autorici za dvije fotografije. Uz to dodijeljene su dvije diplome i nekoliko pohvala za niz fotografija.

Prva nagrada za najbolju fotografiju dodijeljena je Andreji Ravnak za fotografiju Romanian Way koja se ističe po dokumentarističkom pristupu i „hvatanju“ trenutka, naboja i emocije, pri čemu su kvalitetan odabir kadra te oštrina doprinijeli dojmljivosti i ekspresiji te podsjeća na fotografiju filmskog kadra akcijskog filma, dok je impresija druge također nagrađene fotografije Carry on, naglašena vještim odabirom materijala (beton, aluminij), instalacija kružnih oblika (mekane konture), refleksijom rasvjete te kutom snimanja koji doprinosi dramatici te je time postignuta iznimna dinamika fotografije.

Diplomom je nagrađen rad Nede Rački A Beggar i Observer u kojima vještim kadriranjem i kontrastom svijetla i sjene te samim motivima obiju fotografija, uvodi promatrača u intimni svijet promišljanja o socijalnim temama.

Diplomom je također nagrađen rad Mary Crnković Pilaš Sin City i The mysterious lady na kojima spretnim osvjetljavanjem kao i vještim odabirom materijala (fluidno zamagljeno staklo, kiša) te modela sjetnih izraza lica, unosi emociju, fluidnost i osjećajnost.

Pohvalama su nagrađene: Ljiljana Ferić za fotografiju Svatko svojim putem, za pristup sa iznimnim osjećajem za percepciju prirode i hiperrealizam; Maja Strgar Kurečić za fotografiju Floating Garden koja je dojmljiva po kolorističkom i hiperrealističkom pristupu uvećanih detalja florealnog svijeta koji graniči sa apstraktnim; Suzana Bota za fotografiju Toma (novi život se rađa) za dokumentarističko-socijalni fotografski angažman; Vesna Špoljar za fotografiju Za let si dušo stvorena za fotografsku promišljenost prezentacije simbolike duhovnosti; Ingrid Jerković za fotografiju Tamo je veličanstveno na kojoj je dokumentarističkim pristupom uz vješto kadriranje uhvaćena ekspresija emocije; Vlasta Gorup za fotografiju Hveradallir, Zrinka Lovrić za fotografije Šetnja šumom i Zimski ugođaj te Anita Jurlin za fotografiju Na dijamantnoj plaži kojima su ove tri autorice dojmljivo prenijele atmosferu i ugođaj iz prirode.

Ove godine u nešto većem broju radova prisutan je povratak crno-bijeloj fotografiji i tradicionalnijem pristupu. Kreativnost i i promišljenost rezultirali su bogatstvom fotografske interpretacije kao rezultat uočavanja i umjetničke vještine, odnosno onoga što fotografkinje kao umjetnice vide, poimaju i osjećaju kroz prikladni odabir tehnika, motiva i simbola. Odabir motiva bio je slobodan te su se fotografska kreativna rješenja realizirala kroz široki raspon, od putopisnih u najvećem broju preko socijalnih, duhovno-filozofskih pa sve do redateljsko-studijskih motiva. Česti su motivi žene u kojima se dočarala emocija majčinstva, odnosno žene u kontekstu majčinstva, zatim motivi djece, poznatih osoba, koncerata, motivi prirode, prirodnih pojava, detalja prirode, karnevala, zabave, egzotičnih krajeva, životinja, urbanog konteksta, detalja arhitekture i strojeva, umjetničkih instalacija i javnih prostora.

Dio autorica opredijelilo se za putopisnu i dokumentarističku fotografiju na kojima su se one ostvarile kroz fotografsku spretnosti u kvaliteti odabira kadra, među kojima najviše dominiraju motivi bilježenja pejzaža, prirode, prirodnih pojava ili dijelova prirode. Dio autorica sklone su fotografskoj analizi te njeguju hiperrealistički pristup u fotografskom zumiranju, vještom uvećavanju i dorađivanu te ponekad graniče sa apstraktnim. Dio fotografkinja opredijelilo se za portrete na kojima vješto prikazuju dojmljivost, ekspresiju svojih modela dok druge autorice imaju reportažni pristup uz naglasak na društvenu i socijalnu problematiku, ponekad s uspješno postignutim duhovitim konotacijama. Bilo da su kadrovi pripremani pomno, scenski, gotovo redateljski pa se time pokušalo dati maksimum estetike i ekspresije izraza ili da je riječ o kadrovima u kojima je uhvaćen trenutak kao dokument vremena, sve fotografije predstavljajući impresivna sugestivna ostvarenja.

Marija Lazanja Dušević, dipl.pov.umjetnosti