O NAMA

Godina 2022.  je jubilarna –  125. godina kako se organizirano i u kontinuitetu u Rijeci njeguje  hobistička fotografija. Malo je gradova u Hrvatskoj, a i u Europi koji se mogu ponositi ovakvom dugovječnošću fotoamaterskog pokreta. 

Naime, 9. siječnja 1897. godine u zgradi  tadašnje Mađarske gimnazije u Rijeci, u kojoj je danas Srednja talijanska škola Rijeka – Scuola media superiore italiana Fiume,  na inicijativu Sándora Alexandera Rieglera, ravnatelja te gimnazije,  i Petera Salchera, uglednog profesora fizike na Mornaričkoj akademiji austrougarske vojske,   osnovana je fotografska sekcija u Klubu prirodnih znanosti. Ovu vijest objavljuje La Bilancia, riječke novine na talijanskom jeziku, 13. siječnja te iste godine[1]. Osnivanjem ove sekcije nastaju temelji kontinuiteta  hobističke riječke fotografije koju održava i njeguje Fotoklub Rijeka.

[1] La Bilancia, 13. siječnja 1897.

Klub prirodnih znanosti. Prošle je subote osnovano, pod predsjedavanjem gospodina ravnatelja A. Rieglera, sekcija fotografa amatera. Osnivačkoj skupštini prisustvovali su članovi amateri Kluba. U svojem je izlaganju predsjednik prisutne upoznao interesom od strane amatera za osnivanjem ove sekcije kako bi mogli sve više napredovati u praktičnoj primjeni gotovo svakodnevnih inovacija u širokom polju fotografske umjetnosti.

Nakon što su razmatrani mnogi prijedlozi članova amatera, dogovoreno je da se sastanci održavaju u društvenim prostorijama svakog četvrtka navečer u 6 i 30 kako bi moglo doći do razmjene ideja, utisaka, proučavanja i svega bitnog u učenju fotografije, kako njenog teoretskog aspekta, tako i njegove primjene u praksu.

Sam se predsjednik, ravnatelj Riegler, ponudio započeti već sutra sa serijom konferencija jednim predavanjem o platinotipiji.

                                                                                                                                                                                                                                                                                                           S talijanskog na hrvatski preveo Ivo Vidotto.

 

 

 

Ranih tridesetih godina prošlog stoljeća, pri Hrvatskom planinarskom društvu Velebit – Podružnica Sušak, osnovana je fotografska sekcija. U svim godišnjim izvještajima tog vremena, a koje prenosi Hrvatski planinar, glasilo Hrvatskog planinarskog društva, ističu kao najaktivniju baš ovu fotosekciju i fotosekciju iz Ivanca. Hobističke fotografske udruge ili fotografske sekcije u Rijeci možemo pratiti još dalje u povijest – sve do 1897. godine kad se osniva fotosekcija u Klubu prirodnih znanosti. Dakle, duh i želja pa i iskustvo udruživanja u fotografsku interesnu sKATALOG 1940.kupinu postojala je u Rijeci, ali uvijek u okviru neke druge institucije ili društva. Kako je fotografija dobivala sve veći značaj i ulogu u društvu s jedne strane, a s druge je sve više bilo ljudi s pojačanim interesom da se bave s fotografskim umijećima, sazrela je želja za osnivanjem samostalnog fotografskog društva. Motivi su različiti; jedni naprosto da zabilježe predjele i prostore gdje provode slobodno vrijeme, a druge je vodila želja za otkrivanjem tajni umjetničke fotografije. I tako su u nekoliko navrata isti članovi, aktivisti fotosekcije planinara Velebita sa Sušaka, pokušavaju osnovati zasebni i samostalni fotografski klub. U tom je najagilniji bio uvaženi i cijenjeni doktor Hinko Emili. Uz njega valja spomenuti Krstu Šojata, Božu Tomea, Borisa Pajkurića, Abdona Smokvinu i još sedamnaest drugih. Nošeni jakom željom udruživanja uspjeli su prikupiti inicijalna sredstva i formirati laboratorij za izradu fotografija i 26. siječnja 1939. godine sastali se u zgradi broj 13 /Sokolsko društvo/ u Ružićevoj ulici u 21 sat i održali Osnivačku skupštinu. Skupština je završila s radom u 21.40 sati. Dakle, za četrdeset minuta osnovan je Fotoklub Sušak. Članovi novoosnovanog kluba imaju izlagačkog i organizacijskog iskustva iz fotosekcije PD Velebit tako da su već sljedeće godine organizirali u suradnji s Opera Nazionale Dopolavoro 1. međugradsku izložbu umjetničke fotografije Sušak – Fiume.
Nakon Drugog rata udružuju se svi fotografski entuzijasti (sada ujedinjenog grada) i pokreću rad Fotokluba Rijeka.

VRIJEDNOSTI

Kontinuirani rad – preko osamdeset godina u gradu Rijeci, djelovanje i utjecaj znatno širi od lokalnog dvorišta. Fotoklub Rijeka /Sušak/ suosnivač je Hrvatskog fotoamaterskog saveza. Kroz povijest je vidljivo da su svi riječki fotografski autori bili članovi Fotokluba Rijeka i u klubu su se formirali kao značajni riječki i hrvatski autori. Klub i danas djeluje na tom tragu i nosi značaj referentnog centra za fotografsko stvaralaštvo. Programski i organizacijski je otvoren, kreativan, radno i komunikacijski dinamičan.

MISIJA

Fotoklub Rijeka dinamičnim i originalnim programom, koji uvažava sve aspekte fotografskog stvaralaštva, stvara ambijent u kojem će se dobro osjećati fotografski autori svih provenijencija. Radnim i stvaralačkim okruženjem djelovat će na edukaciji i pomoći u profiliranju novih autorskih osobnosti. Strukturom i kvalitetom programa kod posjetitelja će njegovati razumijevanje te kritički stav spram medija fotografije. Propitivanjem vrijednosti fotografije digitalnog doba stvarat će kritičko okruženje koje će prepoznati, valorizirati i usvojiti suvremene umjetničke prakse.

VIZIJA I STRATEGIJA

Slijedit će ideju sveobuhvatnosti fotografskog stvaralaštva. Novoformiranu biblioteku fotografske literature i časopisa proširivat će novim naslovima te je u potpunosti staviti u funkciju. Muzejsku zbirku fotografske opreme i pribora nadopunjavati i u okviru Centra za kulturu fotografije učiniti je dostupnom javnosti. Posebnu će pažnju posvetiti mladim, kroz Sekciju mladih Fotokluba Rijeka, kako bi u svom odrastanju bolje i lakše razumjeli fotografsku sliku s aspekta kreativne platforme ili naprosto slike kao dominantnog elementa u kontekstu suvremenih vizualnih komunikacija. Bez zadrške podržavati i poticati fotografske prakse i analognog i digitalnog profila kroz redovni rad i kroz aktivnost Sekcije ljubitelja analogne fotografije. Razvijati i proširivati suradničku mrežu fotografskih autora, tumača i teoretičara fotografskih praksi, povezivanje i suradnja sa srodnim ili sličnim institucijama. Održavati i proširivati percepciju snažnog promotora fotografije u lokalnoj zajednici, a i u širem okruženju. Ovakvu sveobuhvatnost i demokratičnost Fotoklub njeguje preko osamdeset godina i nastavlja s dobrom praksom, a s ciljem popularizacije fotografskog stvaralaštva , ali i izdvajanjem i afirmiranjem pojedinaca sa snažnom umjetničkom osobnošću.

Borislav Božić, prof.

Komentari su zatvoreni.